Zamislite da trčite maraton. 42 kilometara dugu utrku koja izrazito opterećuje vaše mišiće i dovodi vaše tijelo u stanje velike iscrpljenosti i umora. Sada zamislite onaj osjećaj kada ste taj napor izdržali, opskrbili vaše tijelo potrebnim vitaminima, priuštili si toplu kupku i opustili se. Osjećaj je odličan, zar ne? Iako nismo strastvene trkačice maratona, primijetile smo da se u našem kognitivnom sustavu događa ista iscrpljenost i umor koju naši mišići osjećaju nakon velikog napora. Stoga smo ovaj tekst odlučile posvetiti definiranju toga što nam se događa i pronalaženja načina kako naš um možemo opskrbiti potrebnim ‘vitaminima’ i priuštiti mu jednaku njegu.
Što je kognitivno opterećenje?
Kognitivno opterećenje je doživljaj kognitivnog umora i iscrpljenosti. Događa se kada dugo vremena imamo velik broj zahtjeva i zadataka koji angažiraju naš kognitivni sustav, kroz duže vremensko razdoblje ili kada velik broj zadataka trebamo obaviti u kratkom razdoblju. Kako se to očituje? Teže nam je ignorirati distraktore i koncentrirati se na zadatak koji trebamo obaviti, ulažemo više vremena u planiranje, a naše pamćenje kojim smo se donedavno hvalili prijateljima više i nije toliko pouzdano. Kognitivno opterećenje izaziva osjećaj preplavljenosti, mentalne blokade, iritabilnosti te može uključivati i fiziološke znakove stresa (napetost u mišićima, viši otkucaji srca, glavobolje, poteškoće sa spavanjem).
Svaka dugotrajna mentalna aktivnost bez zasluženog odmora i opuštanja polako stvara put za kognitivno opterećenje, uslijed kojeg nam se i najjednostavniji zadaci čine kao borba. To je ujedno i signal našeg organizma da nam se baterije polako prazne te da bismo ih trebali staviti na punjenje. Postoje razna istraživanja i teorije o tome zašto dolazi do kognitivnog opterećenja. Neke teorije govore o ulozi kratkih vremenskih rokova, dok druge naglašavaju kako se naš um umara svaki puta kada se treba posvetiti i motivirati za zadatak, iako bi radije bili uključeni u drugačije aktivnosti (odmor, šetnja ili bilo koja aktivnost koja ne umara toliko naš kognitivni sustav). Ulaganje napora u promjenu životnih navika, primjerice prestanak pušenja, također povećava kognitivno opterećenje. Svakodnevni životni zadaci poput odgovaranja na mail-ove, odlazak u trgovinu, odlazak po djecu u vrtić, također doprinose našem umoru, unatoč tome što većinu vremena toga nismo svjesni.
Ukoliko ste primijetili da se slične stvari događaju i vama na dobrom ste putu! Jedna od ključnih stvari je prepoznati što nam se događa te zauzeti podržavajući i njegujući pristup prema sebi. Naposljetku, ne brinemo li o svom fizičkom zdravlju nakon napora? Vrijeme je da svom mentalnom zdravlju dozvolimo isto.
Kognitivnu opterećenost možemo ‘napasti’ iz dva izvora, jedan uključuje vještine organiziranosti i učinkovitosti, dok drugi uključuje vještine nošenja sa stresom.
Odvojite vrijeme za ugodnu aktivnost
Pritom nije važna vrsta aktivnosti koju odaberete, već koliko se u toj aktivnosti vaš um odmara. Ukoliko primjerice odlučite otići na vožnju biciklom, odaberite odlazak u prirodu, ne po gradu. Razlog za to je jednostavan: oprez u prometu, vođenje brige o drugim biciklistima, semaforima, sve to umara naš um, više nego što mu dopušta da se odmori.
Budite prisutni u trenutku
Često našem kognitivnom opterećenju pridonosi razmišljanje o svim zadacima koje trebamo obaviti, planovima koje trebamo realizirati i kućnim poslovima koji nas čekaju. Umjesto da bježimo u budućnost, probajmo biti gdje jesmo. To može biti u bilo kojem trenutku u danu, primjerice dok perete suđe osluškujte što čujete oko sebe. Kakav je osjećaj tople ili hladne vode na vašim rukama? Što vidite?
Pružite si suosjećanje
Jeste li primijetili koliko nam prirodno i lako dolazi pokazati brižnost i nježnost ljudima koje volimo? Zašto nam je onda ponekad toliko teško tu istu brižnost i nježnost pružiti samima sebi? Suosjećanje si možemo pružiti na način da osluškujemo svoje tijelo, misli i emocije i dozvolimo si pružiti ono što nam je u tom trenutku potrebno. Sjetite se da vrijedite i zaslužujete (samo)poštovanje, samim time što postojite.
Prepoznajte kradljivce vremena i energije
Razmislite o tome koji su to unutarnji i vanjski čimbenici koji troše vaše vrijeme i energiju. Je li to često prekidanje usred zadataka, tuđe kašnjenje, činjenica da vam je teško reći ne i odbiti nečiji zahtjev? Čim prepoznate što je to što vam crpi vrijeme i energiju na pravom ste putu da vi ukradete nešto od vaših kradljivaca.
Prepoznajte prioritete
Paretovo načelo 20:80 kaže da će 20% aktivnosti dati 80% rezultata. Koje aktivnosti čine tih 20% koji daju 80% rezultata u vašem poslu? Otkrivanjem ključnih aktivnosti koje pridonose većinskom dijelu vaših rezultata, ostavljate prostora za drugačije aktivnosti i zadatke.
Progutajte ‘žabu’ natašte
Žaba je važan zadatak koji ne oduzima puno vremena. Nije nam privlačan i najčešće ga odgađamo te samim time doprinosimo vlastitom mentalnom umoru. Stoga je žabu najbolje pojesti natašte te ju maknuti s dnevnog reda.
Barbara Osmec, mag.psih.